HOME
opt.jpg)
Nikola Tesla rođen je selu Smiljan u Lici 1856. godine. Nakon školovanja u domovini, a zatim u Grazu, radio je u Središnjem telegrafskom uredu te u Telefonskoj centrali u Budimpešti. U Edisonovoj telefonskoj podružnici u Parizu počeo je raditi 1882. godine. U SAD je emigrirao 1884. godine te u New Yorku ubrzo osnovao vlastitu tvrtku Tesla Electric Light and Manufacturing Company za proizvodnju električnih lučica, a 1887. godine tvrtku Tesla Electric Company u kojoj je najprije konstruirao elektromotore izmjenične struje.
Prema svjedočanstvu fra Ljube Čuvala, hrvatskog svećenika koji je djelovao u hrvatskoj zajednici na Manhattanu u New Yorku, Tesla je posljednje godine svog života provodio povučeno, živeći skromno u hotelskoj sobi. Često je boravio u Central parku, hranio golubove te razgovarao s fra Ljubom. Iako fra Ljubo Čuvalo nije ostavio pisane zapise, njegovo svjedočanstvo, temeljeno na iznimnom pamćenju, predstavlja vrijedan usmeni izvor o privatnom životu i promišljanjima Nikole Tesle u razdoblju njegova boravka u iseljeništvu.
U Americi je započelo i dugogodišnje prijateljstvo Nikole Tesle s proslavljenim hrvatskim kiparom Ivanom Meštrovićem, također hrvatskim iseljenikom u SAD-u. Za vrijeme Meštrovićeva boravka u New Yorku, dvojica velikana često su zajedno šetala i raspravljala o znanosti, umjetnosti, ali i političkim događanjima u domovini te dijelila sjećanja na djetinjstvo provedeno u Hrvatskoj. Ostala su sačuvana pisma, kojima su nastavili održavati prijateljstvo i komunikaciju. Meštrović je nakon Tesline smrti, na osnovi fotografija i sjećanja izradio njegov brončani spomenik, kako je sam Tesla zaželio, a koji se danas nalazi u centru Zagreba, na uglu Masarykove i Preradovićeve ulice.
Tesla je održavao predavanja diljem Amerike i Europe na kojima je prikazivao začudne, uvijek različite pokuse. Godine 1889. prisustvovao je otvaranju Eiffelovog tornja u Parizu, a potom je posjetio i rodnu Liku. Tri godine kasnije u Europi je dočekan kao prava znanstvena zvijezda i tada je posljednji put posjetio domovinu. U Staroj vijećnici u Zagrebu 24. svibnja 1892. godine održao je predavanje kako bi savjetovao gradsku vlast o uvođenju električne rasvjete. Tom je prilikom izrekao antologijsku rečenicu: „Smatram svojom dužnošću da kao rođeni sin svoje zemlje pomognem gradu Zagrebu u svakom pogledu i savjetom i činom.“
Samo dva dana nakon što je, zahvaljujući Teslinim patentima, na slapovima Niagare u promet puštena prva svjetska hidroelektrana, u pogon je puštena i ona na rijeci Krki 1895. godine koja je time postala prva hidroelektrana izmjenične struje u Europi te druga najstarija na svijetu. Šibenik je time dobio javnu električnu rasvjetu i izmjeničnu struju u kućanstvima i to prije svih metropola u svijetu. Naime, grad Buffalo, na Niagari, dobio je električnu energiju tek kad su izgrađeni dalekovod i niskonaponska mreža - gotovo godinu dana nakon izgradnje tamošnje elektrane.
Tesla je 1895. godine doživio strašnu nesreću: požar mu je uništio sve uređaje, nacrte, arhiv i privatne stvari. Međutim, za samo godinu dana podigao je novi laboratorij u kojem je s transformatorom vrlo visokoga omjera transformacije postizao vrlo visoke napone i stvarao vrlo snažna električna polja. U njima su električna pražnjenja bila burna, slična munjama, a svjetleće su cijevi svijetlile iako nisu bile spojene s vodovima. U radu s visokofrekvencijskim strujama ustanovio je kako one i uz visoke napone nisu opasne za čovjeka te je predvidio njihovu primjenu u liječenju.
Tesla je iza sebe ostavio više od 700 patenata, a za svoje izume dobio je mnoga priznanja i počasne doktorate. Nobelova ga je nagrada zaobišla jer je nije htio podijeliti s Edisonom. Po njemu se nazivaju Tesline visokofrekvencijske struje, Teslin transformator i stariji elektroterapijski postupak - teslinizacija. Najveće je priznanje Teslinu radu bilo dano kada je za jedinicu magnetske indukcije prihvaćen naziv tesla.
Godine 1896. izabran je za počasnoga člana tadašnjega JAZU-a (danas HAZU), potom za počasnog doktora Sveučilišta u Zagrebu, a danas njegovo ime nose ulice u mnogim hrvatskim gradovima, nekoliko škola, jedno veleučilište, državna nagrada za znanost, državno odličje, kao i Tehnički muzej u Zagrebu gdje se nalazi stalni demonstracijski kabinet Teslinih izuma. U Teslinoj rodnoj kući u Smiljanu osnovan je Memorijalni centar „Nikola Tesla“, a odlukom Hrvatskoga sabora, Teslin rođendan 10. srpnja obilježava se kao Nacionalni dan Nikole Tesle – dan znanosti, tehnologije i inovacije.
opt.jpg)
